Nakš-e Rustam (perz. نقش رستم: Nākš-e Rostām) arheološko je nalazište koje se nalazi 7 km sjeverozapadno od Perzepolisa, u provinciji Fars u modernom Iranu. Nakš-e Rustam nalazi se svega nekoliko stotina metara od Nakš-e Radžaba.
Najstariji reljef kod Nakš-e Rustama datira iz 1000. pr. Kr. i teško je oštećen, a prikazuje čovjeka s nejasnom krunom ili kapom što vjerojatno potječe iz elamskog doba. Navedeni prikaz sastavni je dio većeg reljefa, od kojeg je većina nadomještena reljefom sasanidskog vladara Bahrama II. Prema čovjeku sa neobičnom kapom nalazište je dobilo ime „Nakš-e Rustam“, budući da lokalno stanovništvo vjeruje kako reljef prikazuje mitološkog heroja Rustama.
Četiri grobnice ahemenidskih kraljeva isklesane su na okomitim liticama planine, a nalaze se na priličnoj visini od razine tla.
Grobnice su lokalno poznate pod nazivom „perzijski križevi“, prema obliku fasade grobnica. Jedan od naziva za nalazište je i „salīb“ (arap. صليب), što je vjerojatno izvedenica perzijske riječi „chalīpā“ (križ). Ulaz u svaku grobnicu je na središtu svakog križa, a vodi u malu komoru gdje se nalazi kraljev sarkofag. Vodoravna greda sa stupovima na pročelju svake fasade smatra se preslikom ulaza u palače Perzepolisa, što je značajno pomoglo rekonstruiranju njihovog izgleda.
Prema drevnim zapisima, jedna od grobnica svakako pripada Dariju I. Velikom (522.-486. pr. Kr.), dok se za ostale tri smatra kako pripadaju Kserksu I. (486.-465. pr. Kr.), Artakserksu I. (465.-424. pr. Kr.) i Dariju II. (423.-404. pr. Kr.). Postoji i peta, nezavršena grobnica, za koju se predpostavlja kako pripada Artakserksu III. (358.-338. pr. Kr.), ili vjerojatnije Dariju III. (336.-330. pr. Kr.), posljednjem kralju ahemenidske dinastije.
Grobnice su opljačkane nakon Aleksandrovog pohoda na Perzijsko Carstvo.
Sedam golemih reljefa kod Nakš-e Rustama prikazuju kraljeve iz sasanidskog razdoblja:
Iznad prethodnog reljega odnosno ispod ahemenidske grobnice nalazi se teško oštećeni reljef vjerojatno Šapura II., prikazanog s dvoranima.
Neposredno uz litice planine nalaze se i zoroastrijski hram „Zaratustrina kocka“ ili Ka'ba-i Zartosht, te ostaci zidina iz sasanidskog doba.
Ahemenidske grobnice oblikovane su u obliku golemog širokog križa visine oko 30 m, odnosno širine oko 20 m. Donji pojas pročelja nije bio oblikovan i vjerojatno je služio kao pomoćna platforma za radnike koji su klesali dva gornja dijela grobnice. Srednji i najširi pojas klesan je u obliku pročelja perzijske palače ili apadane; sastoji se od četiri stupa sa karakterističnim perzijskim kapitelima obogaćenim životinjskim oblicima, koji se nalaze između ugaonih kula. Greda ili arhitrav iznad stupova raščlanjena je u više slojeva po vertikali, koji su pomogli rekonstruiranju perzijskih krovova u Perzepolisu. Na samom središtu nalazio se ulaz u grobnicu, oblikovan prema portalima iz Perzepolisa. Gornji pojas grobnice sastoji se od dva dijela. Dolje se nalaze dva reda ljudskih figura koji rukama i glavom nose grede, što je motiv koji je kasnije inspirirao stare Grke pri gradnji Erehteja, gdje gornji dio konstrukcije nose karijatide, stupovi u obliku ljudskih figura. Gornji dio najvišeg pojasa sastojao se od reljefa koji prikazuju perzijske kraljeve.